Aiseā e Tāua ai le Tulaga Lelei o le Ea i Totonu o A'oga

Aotelega

Ua iloa e le toʻatele o tagata e mafai e le faʻaleagaina o le ea i fafo ona aʻafia ai lo latou soifua maloloina, ae o le faʻaleagaina o le ea i totonu o fale e mafai foʻi ona i ai ni aʻafiaga tetele ma leaga i le soifua maloloina. O suʻesuʻega a le EPA i le aʻafia o tagata i mea faʻaleagaina o le ea e faʻaalia ai o le maualuga o mea faʻaleagaina i totonu o fale e ono lua i le faalima taimi - ma o nisi taimi e sili atu i le 100 taimi - e maualuga atu nai lo le maualuga i fafo.1 O nei tulaga o mea faʻaleagaina o le ea i totonu o fale e matua popole lava, aua o le toʻatele o tagata e faʻaaluina le tusa ma le 90 pasene o latou taimi i totonu. Mo faʻamoemoega o lenei taʻiala, o le faʻamatalaga o le pulega lelei o le ea i totonu o fale (IAQ) e aofia ai:

  • Puleaina o mea e afaina ai le ea;
  • Fa'atomuaga ma le tufatufaina atu o le ea talafeagai i fafo; ma
  • Tausiga o le vevela ma le susū e taliaina

E lē mafai ona lē amana’ia le vevela ma le susū o le ea, auā o popolega i le mafanafana o le ea e mafua ai le tele o faitioga e uiga i le “le lelei o le ea.” E le gata i lea, o le vevela ma le susū o nisi ia o mea e a’afia ai le maualuga o mea leaga i totonu o fale.

E tatau fo'i ona mafaufau i puna o le ea mai fafo auā e ulufale atu le ea mai fafo i totonu o fale a'oga e ala i fa'amalama, faitoto'a ma faiga e fa'aleleia atili ai le ea. O le mea lea, o felauaiga ma galuega tau tausiga o le fanua e avea ma mea e a'afia ai le maualuga o le fa'aleagaina o totonu o fale fa'apea fo'i ma le lelei o le ea i fafo i totonu o le fanua a'oga.

Aiseā e Tāua ai le IAQ?

I tausaga talu ai nei, o suʻesuʻega faʻatusatusa o tulaga lamatia na faia e le EPA's Science Advisory Board (SAB) ua faʻavasega pea le faʻaleagaina o le ea i totonu o fale o se tasi o tulaga lamatia sili e lima i le soifua maloloina lautele. O le IAQ lelei o se vaega taua o se siosiomaga maloloina i totonu o fale, ma e mafai ona fesoasoani i aʻoga e ausia la latou sini autu o le aʻoaʻoina o tamaiti.

O le le puipuia pe vave tali atu i faʻafitauli o le IAQ e mafai ona faʻateleina ai aʻafiaga i le soifua maloloina mo tamaiti aʻoga ma le aufaigaluega i se taimi umi ma se taimi puʻupuʻu, e pei o:

  • Tale;
  • Fa'aita o mata;
  • Tiga o le ulu;
  • Tali atu i le ma'i;
  • Fa'ateteleina le tale ma/po'o isi fa'ama'i o le manava; ma
  • I nisi tulaga e seasea tupu, e mafua ai ni tulaga e lamatia ai le ola e pei o le Legionnaire's disease po'o le o'ona o le carbon monoxide.

E toetoe lava 1 mai le 13 tamaiti o le vaitausaga aʻoga e maua i le tale, o le mafuaʻaga autū lea o le le aʻoga ona o maʻi tumau. E tele faʻamaoniga e faʻapea o le aʻafia i totonu o le fale i mea e maʻaleʻale ai (e pei o mites efuefu, manu faalafua, ma le popole) e iai sona sao i le faʻaosoina o faʻailoga o le tale. O nei mea e maʻaleʻale ai e taatele i aʻoga. E iai foʻi faʻamaoniga e faʻapea o le aʻafia i le asu o le diesel mai pasi aʻoga ma isi taʻavale e faʻateteleina ai le tale ma mea e maʻaleʻale ai. O nei faʻafitauli e mafai ona:

  • A'afia ai le auai o tamaiti a'oga, le mafanafana, ma le fa'atinoga;
  • Fa'aitiitia le fa'atinoga a faia'oga ma le aufaigaluega;
  • Fa'avavevave le fa'aleagaina ma fa'aitiitia le lelei o le fa'aogaina o masini ma mea faigaluega a le a'oga;
  • Fa'ateleina le avanoa e tapunia ai a'oga po'o le toe siitia o tagata o lo'o nonofo ai;
  • Fegalegaleaiga faigata i le va o pulega a le aoga, matua ma le aufaigaluega;
  • Fa'atupuina ni fa'asalalauga leaga;
  • A'afia ai le fa'atuatuaga a le nu'u; ma
  • Fa'atupu fa'afitauli i noataga.

E mafai ona lē tele ni faʻafitauli o le ea i totonu o fale ma e lē faigofie ona iloa i taimi uma ni aafiaga i le soifua maloloina, le soifua manuia, poʻo le laʻau. O faʻailoga e aofia ai le tiga o le ulu, le vaivai, le manava puʻupuʻu, le pupuni o le sinus, le tale, le mafatua, le niniva, le niniva, ma le itaitagofie o le mata, isu, faʻaʻī, ma le paʻu. Atonu e lē mafua mai faʻailoga i le le lelei o le ea, ae mafai foʻi ona mafua mai i isi mea, e pei o le le lelei o le malamalama, le popole, le pisa ma isi mea. Ona o le eseese o lagona i tagata o loʻo aʻoga, o faʻafitauli o le IAQ e ono aʻafia ai se vaega o tagata poʻo se tagata e toʻatasi ma e ono aʻafia ai tagata taʻitoʻatasi i auala eseese.

O tagata taʻitoʻatasi e ono aʻafia i aafiaga o mea leaga i totonu o le ea e aofia ai, ae le gata i, tagata e iai:

  • Asthma, allergies, po'o le ma'ale'ale i vaila'au fa'akemikolo;
  • Fa'ama'i o le manava;
  • Faiga puipuia o le tino ua taofia (ona o le radiation, chemotherapy, poʻo faʻamaʻi); ma
  • Tioata fa'afeso'ota'i.

Atonu e matuā lamatia nisi vaega o tagata i le aʻafia i nisi o mea leaga poʻo mea e palu faʻatasi ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata e maua i faʻamaʻi fatu e ono sili atu ona aʻafia i le aʻafia i le carbon monoxide nai lo tagata soifua maloloina. O tagata e aʻafia i le tele o le nitrogen dioxide e maualuga atu foʻi le lamatiaga mo faʻamaʻi pipisi o le manava.

E le gata i lea, o tino tuputupu aʻe o tamaiti e ono sili atu ona faigofie ona aʻafia i le siosiomaga nai lo tagata matutua. E sili atu le manava o tamaiti i le ea, 'ai tele meaʻai ma inu tele vai e tusa ai ma le mamafa o latou tino nai lo tagata matutua. O le mea lea, o le lelei o le ea i aʻoga e matua popole lava i ai. O le tausiga lelei o le ea i totonu e sili atu nai lo na o se mataupu "lelei"; e aofia ai le saogalemu ma le tausiga lelei o lau tupe teufaafaigaluega i tamaiti aʻoga, aufaigaluega ma nofoaga.

Mo nisi fa'amatalaga, taga'i i leTulaga Lelei o le Ea i Totonu.

 

Fa'asinomaga

1. Wallace, Lance A., ma isi. Suʻesuʻega o le Metotia o le Iloiloga o le Faʻaaliga Atoatoa (TEAM): Faʻaaliga patino, mafutaga i totonu ma fafo, ma le maualuga o le manava o vailaʻau faʻaolaola i New Jersey.Siosiomaga. Faavaomalo.1986,12, 369-387.https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0160412086900516

Sau mai le https://www.epa.gov/iaq-schools/why-indoor-air-quality-important-schools

 


Taimi na lafoina ai: Setema-15-2022