Aisea e taua ai le lelei o le ea i totonu o a'oga

Vaaiga lautele

O le tele o tagata latou te iloa o le fa'aleagaina o le ea i fafo e mafai ona a'afia ai lo latou soifua maloloina, ae o le fa'aleagaina o le ea i totonu e mafai fo'i ona iai ni a'afiaga ogaoga ma fa'aleaga.O su'esu'ega a le EPA e uiga i le aafia o tagata i mea filogia o le ea ua faailoa mai ai e mafai ona faalua i le lima taimi le maualuga o mea eleelea i totonu - ma o nisi taimi e sili atu i le 100 taimi - maualuga atu nai lo tulaga i fafo. 90 pasene o latou taimi i totonu.Mo faʻamoemoega o lenei taʻiala, o le faʻamatalaga o le lelei o le ea i totonu (IAQ) pulega e aofia ai:

  • Puleaina o mea filogia i luga ole ea;
  • Fa'atomuaga ma le tufatufaina o le ea i fafo;ma
  • Tausia ole vevela talafeagai ma le susū fa'atatau

O le vevela ma le susu e le mafai ona faʻagaloina, ona o popolega faʻamafanafana faʻamafanafana e mafua ai le tele o faitioga e uiga i "le lelei o le ea."E lē gata i lea, o le vevela ma le susū o se tasi lea o vaega e tele e a'afia ai le maualuga o le eleelea i totonu.

E tatau fo'i ona va'aia puna'oa i fafo talu ai e ulufale atu le ea i fafo i fale a'oga e ala i fa'amalama, faitoto'a ma fa'aoga ea.O le mea lea, o felauaiga ma le tausiga o fanua e avea ma mea e aafia ai le maualuga o le eleelea i totonu ma le tulaga lelei o le ea i fafo i lotoa o aoga.

Aisea e Taua ai le IAQ?

I tausaga talu ai nei, o su'esu'ega fa'atusatusa i tulaga lamatia na faia e le Komiti Faufautua Fa'asaienisi a le EPA (SAB) o lo'o fa'avasegaina i taimi uma le fa'aleagaina o le ea i totonu o le lima pito i luga o lamatiaga tau si'osi'omaga i le soifua maloloina lautele.O le IAQ lelei ose vaega taua ose siosiomaga maloloina i totonu, ma e mafai ona fesoasoani i aʻoga e ausia a latou sini autu o le aʻoaʻoina o tamaiti.

O le le mafai ona puipuia pe tali vave atu i fa'afitauli IAQ e mafai ona fa'atupula'ia ai a'afiaga o le soifua maloloina mo tamaiti aoga ma le aufaigaluega, e pei o:

  • tale;
  • Mata ita;
  • tiga ulu;
  • Fa'alavelave fa'afefe;
  • Fa'ateleina le sela ma/po'o isi ma'i manava;ma
  • I ni tulaga e le masani ai, e saofagā i tulaga e lamatia ai le ola e pei o le fa'ama'i o Legionnaire po'o le oona o le carbon monoxide.

Toeitiiti atoa le 1 i le 13 tamaiti aoga ua maua i le sela, o le mafuaaga autu lea o le le aoga ona o gasegase tumau.E iai le tele o fa'amaoniga e fa'apea o lo'o a'afia i totonu o le si'osi'omaga i allergens (e pei o mite pefu, fa'ama'i fa'ama'i, ma limu) e iai sona sao i le fa'atupuina o fa'ailoga sela.O nei allergens e taatele i aʻoga.O lo'o iai fo'i fa'amaoniga e fa'apea, e fa'atupu le ma'i sela ma isi ta'avale e fa'atupu ai le fa'ama'i ma le allergies.O faʻafitauli nei e mafai ona:

  • Aafiaga le auai o tamaiti aoga, mafanafana, ma le faʻatinoga;
  • Fa'aitiitia le fa'atinoga o faia'oga ma le aufaigaluega;
  • Fa'atelevave le fa'aleagaina ma fa'aitiitia le fa'aogaina o fale ma mea faigaluega a le a'oga;
  • Fa'ateleina avanoa mo tapuni a'oga po'o le toe fa'anofoina o tagata;
  • Fa'asalaina le va i le va o le pulega o aoga, matua ma le aufaigaluega;
  • Fa'atupu fa'asalalauga leaga;
  • Aafiaga fa'alagolago i tagata lautele;ma
  • Fausia faafitauli o noataga.

O fa'afitauli o le ea i totonu e mafai ona fa'apitoa ma e le maua i taimi uma ni a'afiaga i le soifua maloloina, soifua manuia, po'o le la'au fa'aletino.O auga e aofia ai le tiga o le ulu, lelava, le manava, fa'asusu, tale, mafatua, niniva, faufau, ma le ita o le mata, isu, fa'a'i, ma le pa'u.O auga atonu e le mafua ona o le faaletonu o le ea, ae e mafai foi ona mafua mai i isi mea, e pei o le le lelei o moli, atuatuvalega, pisa ma isi mea.Ona o le fesuisuia'i o lagona ma'ale'ale i tagata o lo'o nonofo i le a'oga, o fa'afitauli IAQ e ono a'afia ai se vaega o tagata pe na'o le to'atasi ma e ono a'afia ai tagata ta'ito'atasi i auala eseese.

O tagata ta'ito'atasi e ono a'afia tele i a'afiaga o mea leaga i totonu o le ea e aofia ai, ae le fa'atapula'aina i, tagata e:

  • Asthma, allergies, po'o fa'ama'i ma'ale'ale;
  • Fa'ama'i manava;
  • Taofi le puipuiga o le tino (ona o le radiation, chemotherapy, poʻo faʻamaʻi);ma
  • tioata fa'afeso'ota'i.

O nisi vaega o tagata atonu e sili ona a'afia i le fa'aalia o ni mea filogia po'o fa'afefiloi filogia.Mo se fa'ata'ita'iga, o tagata e maua i fa'ama'i fatu atonu e sili atu ona a'afia pe a fa'aalia i le carbon monoxide nai lo tagata soifua maloloina.O tagata o lo'o a'afia i tulaga taua o le nitrogen dioxide e maualuga atu fo'i le lamatiaga mo fa'ama'i manava.

E le gata i lea, o tino atiaʻe o tamaiti atonu e sili atu ona aʻafia i faʻaaliga o le siosiomaga nai lo tagata matutua.E tele atu le ea e manavaina e tamaiti, e tele mea'ai ma inu vai e tusa ma le mamafa o latou tino nai lo tagata matutua.O le mea lea, o le tulaga lelei o le ea i totonu o aʻoga e matua popole lava.O le tausiga lelei o le ea i totonu e sili atu nai lo se mataupu "lelei";e aofia ai le saogalemu ma le tausiga o au tupe teufaafaigaluega i tamaiti aoga, aufaigaluega ma fale.

Mo nisi fa'amatalaga, va'aiTulaga Lelei o le Ea i totonu.

 

Fa'asinomaga

1. Ualesi, Lance A., et al.Aofa'i Fa'aaliga Fa'amatalaga Metotia (TEAM) Su'esu'ega: Fa'aaliga a le tagata lava ia, mafutaga i totonu-i fafo, ma tulaga manava o mea fa'aola fa'afefete i New Jersey.Si'osi'omaga.Int.1986,12, 369-387.https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0160412086900516

Sau mai https://www.epa.gov/iaq-schools/why-indoor-air-quality-important-schools

 


Taimi meli: Sep-15-2022